Međunarodni panel znanstvenika identificirao je 100 najvažnijih pitanja s kojima se suočava znanost o biljkama. Međunarodna inicijativa identificirala je ključne istraživačke prioritete i naglašava važnost raznolikosti, suradnje i financiranja istraživanja biljaka u borbi protiv klimatskih promjena, krize bioraznolikosti i održive proizvodnje hrane.
Koji su ključni istraživački prioriteti koji će pomoći u suočavanju s globalnim izazovima klimatskih promjena, krizama bioraznolikosti i prehraniti rastuću populaciju na održiv način? Deset godina nakon što je panel znanstvenika prvi put raspravljao o tim prioritetima i sažeo ih te ih je objavio u Novi fitolog, panel odražava promjene na biljci znanost i napredak postignut u rješavanju ovih istraživačkih područja, objavljeno 16. ožujka kao pismo ER Larsona i kolega iz Novi fitolog.
Kako bi se ponovno procijenili istraživački prioriteti, 2022. osnovan je novi panel kako bi se pružila međunarodna perspektiva o važnim područjima za istraživanje biljaka. Ovaj projekt, koji vodi prof. Claire Grierson (Sveučilište u Bristolu, UK), novo je istraživanje koje je prikupilo preko 600 pitanja o znanosti o biljkama, od botanički znatiželjnih članova javnosti do znanstvenih i industrijskih lidera diljem svijeta. Tim od 20 znanstvenika iz 15 zemalja bio je okupljen kako bi identificirao 100 najvažnijih pitanja s kojima se znanost o biljkama suočava.
Ovih 100 pitanja objavljeno je 16. ožujka u Viewpointu čiji su autori EM Armstrong i kolege iz Novi fitolog i naglasiti kako su klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i interdisciplinarna i međunarodna suradnja ključni globalni prioriteti u različitim područjima istraživanja biljaka. Studija pokazuje koliko znanstvenici za biljke vjeruju da je borba protiv klimatskih promjena kritično važna, naglašava globalne razlike u financiranju znanosti i prikazuje raznolik niz važnih budućih istraživačkih tema.
Ova inkluzivna studija pokazuje kako globalna zajednica znanstvenika o biljkama, sa širokim rasponom stručnosti, gleda na strateške prioritete za istraživanje biljaka i nudi uvid u to koliko su različita područja istraživanja važna za različite globalne regije. Studija naglašava kako se uključiva, međunarodna vježba može koristiti za identificiranje različitih istraživačkih pitanja. Kao što je panelist dr. Shyam Phartyal (Sveučilište Nalanda, Indija) rekao: "Jedan od najznačajnijih koraka ove studije je održavanje visoke razine raznolikosti - ne samo u prikupljanju pitanja, već iu odabiru panelista s globalnog juga."
100 pitanja za budućnost znanosti o biljkama
Još jedna sudionica panela, dr. Ida Wilson (Sveučilište Stellenbosch, Južnoafrička Republika), rekla je: „Moj rad je usmjeren na rješenja i treba se izravno baviti izazovima s kojima se poljoprivrednici u Južnoj Africi i Africi suočavaju. Kao dio panela Afrika, također sam vrlo ponosan na afričke doprinose i zahvalan na prilici da se čuje naš glas. Također sam mentor mladim znanstvenicima, a uzbuđenje koje je izazvala publikacija je opipljivo.”
Profesorica Claire Grierson rekla je: "Ova dva rada čine jedinstven i vrijedan izvor za istraživače i novopridošlice u znanosti o biljkama, uključujući suradnike na interdisciplinarnim projektima, studente i istraživače na početku karijere, te za razvoj politike."
Zajedno, ova dva rada pružaju odličan uvod u to kako biljna znanost se razvija i značaj, opseg i dubina istraživanja kojima se treba pozabaviti.