Izračunata količina još prisutnih pesticida na povrću i voću, koji djeluju na živčani sustav, ostaje znatno ispod sigurnosne granice s prosječnom dnevnom potrošnjom. Prema RIVM-u, ova izloženost stoga ne predstavlja rizik od štetnih učinaka na živčani sustav.
Kroz hranu smo gotovo svakodnevno izloženi ostacima sredstava za zaštitu usjeva. Prema RIVM-u, često postoji istodobna izloženost različitim tvarima, na primjer kada se konzumira različito povrće ili voće, od kojih svako sadrži različitu tvar. Ili kada jedno povrće ili voće sadrži razne tvari. Budući da u takvim situacijama potrošač istodobno dolazi u kontakt s nekoliko tvari, to se naziva "kumulativna izloženost". RIVM je sada istražio opseg ove kumulativne izloženosti sredstvima za zaštitu bilja u Nizozemskoj i prelaze li sigurne granične vrijednosti s mogućim učincima na naš živčani sustav. Zaključak iz ove studije je da izračunata količina ostaje znatno ispod smatrane sigurne granice.
Resursi
Studija je istraživala dvije skupine sredstava za zaštitu usjeva koja djeluju na živčani sustav: 47 sredstava koja imaju kratkotrajne učinke na prijenos signala u živčanom sustavu (tzv. Neurokemijski učinci). I 100 lijekova koji imaju kratkotrajne učinke na dio živčanog sustava koji kontrolira mišićno-koštani sustav. U nizozemskoj prehrani kumulativnom izloženošću obje skupine sredstava za zaštitu bilja dominira triazofos, ometoat, metomil i lambda-cihalotrin. Sigurnosne granične vrijednosti postavljene su za svaki od ovih proizvoda: maksimalne količine koje mogu biti prisutne na prehrambenim proizvodima.
Smanjenje
Prema RIVM-u, izloženost triazofosu i ometoatu ne može se smanjiti smanjenjem dopuštene količine tih sredstava na hrani. To bi uključivalo količine koje se više teško mogu mjeriti. Prema RIVM-u, ovdje se napori mogu bolje usmjeriti na pažljivo provjeravanje graha u mahunama na prisutnost tih tvari. Za metomil, maksimalna količina ovog sredstva na grahu u mahunama i dalje se može smanjiti, kao i lambda-cihalotrin na špinatu. Za lambda-cihalotrin na grožđu, nedavno je smanjena dopuštena količina. To može dovesti do smanjene izloženosti u budućnosti.
Ostali proizvodi za zaštitu usjeva
Ovo istraživanje RIVM-a usredotočilo se na izloženost agensima za zaštitu usjeva koji djeluju na živčani sustav. Uz to, prema RIVM-u, naša hrana također sadrži ostatke sredstava za zaštitu usjeva koji mogu uzrokovati druge zdravstvene učinke. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trenutno istražuje ovo. Cilj ovog istraživanja je utvrditi koje skupine sredstava za zaštitu bilja imaju toksične učinke na druge organe u tijelu. Jednom kad je poznata takva skupina sredstava, mora se izračunati njena suodloženost. To određuje postoji li zdravstveni rizik u Nizozemskoj.
MDK
Koliko ostataka sredstava za zaštitu usjeva može biti na voću i povrću, zakonski se određuje takozvanom maksimalnom granicom ostataka (MRL). Na razini EU-a, države članice zajednički određuju ove MRL-e, promatrajući vrlo velike sigurnosne granice. Ne smiju nastajati nikakvi zdravstveni rizici.