Krumpir puno manje teži proizvodnji i potrošnji kućanstava, ali kriza zaušnjaka odražava uzroke ekonomske krize.
Patetični prizori seljaka s visoravni Cundiboyacense umotani u svoje ruane kako bi se zaštitili od paramunske hladnoće i ostavljajući grumenje krumpira da izađu na ceste i prodaju ih po svaku cijenu, nisu samo simbol i sažetak situacije malih poljoprivrednih proizvođača u Kolumbiji, ali i pokazatelj onoga što se događa u gospodarstvu u cjelini.
Šezdesetih godina, prije nego što su započeti svi danas dostupni statistički instrumenti za mjerenje i pokušaj predviđanja promjena cijena, ekonomisti su počeli koristiti cijenu krumpira kao rani pokazatelj inflacije.
Skupina hrane teško je utjecala na obiteljsku košaru, a ciklusi cijena krumpira odredili su razlike u ovoj komponenti CPI-a. Pola stoljeća kasnije, krumpir mnogo manje utječe na proizvodnju i potrošnju u kućanstvima, ali kriza zaušnjaka odražava uzroke i obilježja pandemijske ekonomske krize. Cijena krumpira strmoglavo je pala s oko 50,000 na 10,000 pezosa po pakiranju, vrijednost koja ne pokriva trećinu proizvodnih troškova. Uzroci? Isti oni koji utječu na mnoge sektore gospodarstva: veliki pad domaće potražnje, povećani uvoz i poteškoće s izvozom.
Domaća potražnja je naglo pala, dijelom i zbog zatvaranja hotela i restorana koji predstavljaju oko 30% kupnje gomolja; niža potrošnja krumpira odražava pad ekonomske aktivnosti, što je izravna posljedica gubitka radnih mjesta.
Pala je i potrošnja krumpira u domaćinstvima. Nije da su Kolumbijci odlučili na dijetu i smanjili unos ugljikohidrata, već da nemaju prihoda za kupnju tržišta i da su fizički gladni. Tijekom pandemije trećina kućanstava priprema obrok manje nego prije, a krumpir je bitan sastojak kolumbijskog jelovnika.
Što se tiče uvoza, kao rezultat sporazuma o slobodnoj trgovini, oni su naglo porasli s 8,981 tone u 2009. na 58,616 tona u 2019. godini, uglavnom iz prerađenog i dampinškog proizvoda iz europskih zemalja. Kako je otvorenje u Kolumbiji ulazilo i nije postojala prava politika promocije, izvoz krumpira koji je dosegao 22,000 tona u 2009. naglo se srušio na samo 1,680 prošle godine. Trgovinski saldo pape negativan je i iznosi 55 milijuna dolara.
Violeta Parra, velika čileanska folkloristica, stajala je u stihu koji je uobičajen za cijelu Južnu Ameriku: "Papa nam ga prodaje nekoliko nacija / kad je porijeklom iz južnog Čilea". Razlog ove tragedije kaže joj na kraju pjesme: "Usred trgovačkih centara / Čile se ograničava na središte nepravde".