Britanski glas o Brexitu napuštanje EU Union dominira naslovima od kraja lipnja, ali kakav će učinak imati na industriju krumpira?
Napisao Cedric Porter iz Svjetska tržišta krumpira
Dana 23. lipnja 2016. godine Britanci su dobili izbor "Treba li Ujedinjeno Kraljevstvo ostati članicom Europske unije ili napustiti Europsku uniju?" Od 33.5 milijuna ljudi koji su glasovali 51.9% je odlučilo otići, a 48.1% je željelo ostati. Rezultat je to koji je mnoge šokirao, a imat će velike posljedice i za Ujedinjeno Kraljevstvo i za Europsku uniju i utjecati na industriju krumpira.
Zajedno s Njemačkom, Velika Britanija je najveće tržište krumpira u EU koje svake godine troši više od šest milijuna tona krumpira i proizvoda od krumpira. Uz žetve od oko 5.5 milijuna tona godišnje, Velika Britanija ne proizvodi dovoljno krumpira da zadovolji vlastite potrebe, uvozeći ekvivalent od više od dva milijuna tona krumpira godišnje, što ga čini jednim od najvažnijih svježih proizvoda od krumpira.
Vjerojatno je da će Velika Britanija ostati u EU do proljeća 2019. Do tog datuma neće doći do promjena u odnosu između Velike Britanije i EU, pa će trgovina moći slobodno teći između te zemlje i ostalih 27 država EU s građanima tih zemalja koji se također mogu slobodno kretati.
Veći dio sljedeće dvije godine provest će se pregovorima o odnosu Velike Britanije i EU nakon Brexita s naglaskom na dva ključna područja - trgovini i kretanju ljudi i radne snage.
VELIKI UKRASNI TRGOVINSKI DEFICIT KRUMPIRA
U godini do travnja Velika Britanija uvezla je 266 milijuna GBP (332.5 milijuna EUR) više krumpira i proizvoda od krumpira, nego što je izvezla s prodajom u zemlju vrijednom više od pola milijarde eura. Najveći deficit je u trgovini smrznutim krumpirićima s uvozom iz Velike Britanije
320 milijuna GBP (400 milijuna EUR) više proizvoda nego što ga izvozi, a gotovo sav njegov uvoz dolazi iz EU-a. Ako se ne postigne trgovinski dogovor, Velika Britanija bi mogla nametnuti međunarodno dogovorenu carinu Svjetske trgovinske organizacije od 14.4% na uvoz, povećavajući cijenu uvoza. Taj je uvoz već poskupio od referenduma zbog pada vrijednosti funte. Analiza svjetskih tržnica krumpira sugerira da bi se cijena uvezenih krumpirića u funtama mogla povećati za 25% tijekom sljedeće godine zbog valutnog učinka.
To bi moglo smanjiti uvoznu potražnju za 17%. WTO carina na sjemenski krumpir niža je od 4.5% na ostale proizvode.
Velika Britanija također uvozi znatno više krumpirovih pahuljica i brašna nego što izvozi, ali postoje područja u kojima je neto izvoznik. Najvažnije je sjeme krumpira. U godini do travnja izvoz je bio 35 milijuna GBP (43.75 milijuna EUR) veći od uvoza od 44 milijuna GBP (55 milijuna EUR). Oko 65% izvoza sjemena iz Velike Britanije odnosi se na tržišta izvan EU, a polovica sve prodaje u Egipat.
Carina na sjeme krumpira iznosi samo 4.5%, pa čak i da nema trgovinskog sporazuma s EU-om, imao bi ograničeni utjecaj na britansku trgovinu sjemenom s EU-om. Velika Britanija također ima mali višak u dehidriranim proizvodima od krumpira, uključujući čips ili kako ih Britanci zovu čips. Za svježi krumpir ili krumpir s namirnicama deficit u trgovini u Velikoj Britaniji nije toliko tržišan kao kod proizvoda. U nekim godinama razlika između uvoza i izvoza je mala. U godini do travnja 2016. uvoz je iznosio 77 milijuna GBP (96.25 milijuna EUR), a izvoz 57 milijuna GBP (71.25 EUR). No, u godini do travnja 2013. nakon vrlo mokre berbe 2012. koja je dovela do vrlo male žetve, Velika Britanija je uvezla GBP za 121 milijun GBP više nego što je izvezla. U trenutnom morskom sinu 2016/17 očekuje se da bi Velika Britanija mogla biti neto izvoznik krumpira zbog loših prinosa i malog uroda u glavnoj rastućoj regiji EU-a u Sjevernoj Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj, zajedno s boljim uvjetima u Europi. Velika Britanija i konkurentnost britanske funte.