Domaća potrošnja svježeg krumpira povećala se prošle godine za osam posto. Zbog pandemije korone prestao je trend pada domaće potrošnje krumpira. Prosječno je dan 41 posto Belgijanaca jelo krumpir kod kuće u 2020. godini. To ih čini najvažnijim pratiteljem obroka. To je vidljivo iz istraživanja provedenog u ime VLAM-a.
U internetskoj anketi koju je proveo iVox, potrošači su svakog dana 2020. pitani što su jeli dan prije ankete. Ova studija, nazvana Consumer Tracker, pokazuje da je 41 posto Belgijanaca jelo krumpir. Tjestenina (23%), zatim riža (9%), rezanci (3%) i quinoa (1%). Srazmjerno tome, krumpire jedu malo stariji potrošači (55-64 godine), Flamanci, obitelji s djecom, niže obrazovani, seoski stanovnici i ljudi belgijskih korijena. Kuhani krumpir i dalje je najpopularniji način pripreme, a slijedi pomfrit, pire i pečeni krumpir.
Dom je glavno mjesto potrošnje krumpira, ali postoji važna razlika kada je u pitanju način pripreme. “Kod kuće uglavnom jedemo kuhani krumpir i druge nepržene pripravke. Češće jedemo krumpiriće izvan kuće (47%) ”, kaže VLAM na temelju podataka GfK-a.
Zbog covid-19 i povezanih mjera u vezi sa zatvaranjem ugostiteljske industrije i kućnih poslova, počeli smo još više konzumirati neprženi krumpir kod kuće. Ako smo 2020. jeli kuhani krumpir, to se dogodilo kod kuće u devet od deset slučajeva. Domaća potrošnja krumpirića također se eksponencijalno povećala tijekom pandemije: s 53 posto u 2017. na 70 posto u 2020. 12.3 posto Belgijanaca i dalje je jelo pomfrit, to je palo na 10.6 posto u 2020. ”, zvuči.
Corona je također imala utjecaja na brojke domaće potrošnje svježeg krumpira. Nakon smanjenja kućne potrošnje sa 23.3 kilograma po stanovniku u 2016. na 20.5 kilograma u 2019., to se ponovno povećalo u 2020. na 22 kilograma po stanovniku. To je rast od osam posto. Povećanje glasnoće bilo je najveće tijekom prvog zaključavanja (+ 17%). Između dva zaključavanja to je porast od tri posto, a u drugom zaključavanju porast od 12 posto.
Svježi krumpir proizvod je koji kupuju gotovo sve obitelji u Belgiji. Imaju godišnju penetraciju od 90 posto. Obitelj svježi krumpir kupuje u prosjeku 14 puta godišnje. Broj kućanstava koja kupuju ostao je stabilan prethodnih godina, ali učestalost kupovine blago se smanjila. Najveći pad je u količini po kupnji. Pakiranje manje od pet kilograma postaje sve popularnije.
Iako je tijekom koronske krize primijećen obrnuti trend: veće je pakiranje opet bilo popularnije. Dijelom je to bilo zbog činjenice da je više ljudi kuhalo sami, ali i zbog toga što su ljudi rjeđe odlazili u trgovinu kako bi smanjili rizik od onečišćenja. Uz to, više se kupovalo u specijaliziranim trgovinama i putem kratkog lanca, gdje se često kupuju relativno veće količine krumpira.
Tri četvrtine kupljenog krumpira porijeklom je iz Belgije. To je neznatno povećanje u odnosu na 2019. Udio belgijskog krumpira je, naravno, najveći kada se kupuje izravno s farme. Ali udio je također veći od 80 posto u većim supermarketima i susjednim supermarketima. Uz oštar popust, poput Aldija i Lidla, udio domaćeg krumpira je najmanji (67%).
Ekološki krumpir povećao se u količinskom udjelu posljednjih godina: s 3.4 posto u 2016. na pet posto u 2019. U 2020. udio organskog kruga ostao je na 4.9 posto.
- Povrsina proveden je među 19,800 potrošača iz 18 europskih zemalja. Pitani su o njihovom povjerenju u prehrambeni sektor i u prehrambene proizvode. Iako se povjerenje u sektor povećalo 2020. godine, istraživači su otkrili da većina potrošača nije uvjerena da prehrambeni sektor radi u javnom interesu.
- "Najupečatljiviji rezultat studije je razlika u povjerenju između aktera u lancu", objašnjava Liesbet Vranken, profesorica bioekonomije na KU Leuven. Istraženo je i povjerenje u poljoprivrednike, maloprodaje, prerađivačke tvrtke i vladine agencije. "Poljoprivrednici su zabilježili manji porast od ostale tri, ali to je vjerojatno zato što je ta skupina već započela s većim postotkom", zvuči. Dvije trećine potrošača kaže da vjeruje poljoprivrednicima, dok samo 13 posto ne vjeruje.
Izvor: Vlastito izvještavanje